ODGOVORI/REŠENJA IZ OSNOVA EKONOMIJE |
55. Međunarodni moneterni fond(MMF)
Međunarodni monetarni fond je osnovan 1994. godine u američkom gradu Breton Vudsu, kao nosioc međunarodnog monetarnog sistema. Ciljeci osnivanja MMF-a: -da razvije međunarodnu monetarnu saradnju -da olakša razvijanje međunarodne trgovine - da doprinosi stabilnosti valutnih kurseva - da pomaže uvođenju I širenju multilateralnog sistema -da uliva poverenje zemljama članica -da smanjuje stepen neravnoteže platnog bilansa Međunarodni monetarni fond ima 184 zemalja članica I svaka od njih ima utvrđenu nacionalni kvotu u specijalnim pravima vučenja. Do 25 % kvote se plaća u rezernoj valuti a ostatak u nacionalnoj. Iz kvota fond zemalja članica isplaćuje kredite(kreditna transa, stendbaj, proširena olakšica fonda, politika povećanog pristupa sredstvima fonda, kompezatorno finansiranje, olakšica za finansiranje zaliha, olakšica za strukturno prilagođavanje, olakšica za pojačano strukturno prilagođavanje). Specijalna prava vučenja su uvedena prvim amadmanom na statut MMF-a 1969. god kako celokupan monetarni sistem ne bi bio zavistan od jedne velute-dalara. Pocetna vrednost specijalnih prava vučenja iznosila je 0.888671 g čistog zlata= 1 $. Od 1981. god kurs SPV određuje se u korpi od 5 valuta na bazi njihovih dnevnih fluktuacija. Njihovi ponderi iznosili su: dolar 39%, marka 21%, jen 18%, franak I funta po 11%). MMf se zalagao za uvođenje kako fiksnih tako I fleksibilnih deviznih kurseva. Od 50-tih do 70-tih godina, multilaterizam se zasnivao na fiksnim deviznim kursevima, a u danasnje vreme na fleksibilnim. Zemlje koje su koristile fiksne devizne kurseve bile su u obavezi da nakon 30.dana saopste pondere svojih valuta fontu,kao i svaku promenu pondera. Osnovna karakteristika bila je mogućnost konvertovanja dolara u zlato, što je ukinuto prvom reformom 1971. god. Druga reforma je bila 1976. god. Prelaskom na fleksibilne kurseve. Treća reforma bila je 1991.god. kada se uvode sankcije zemljama koje nisu poslovale u skladu sa procedurama fonda. |